Izložba
Jean Monnet, rođen 1888., čitav je život radio na zbližavanju Europljana te se danas smatra središnjom figurom povijesti europske integracije. U početku se bavio obiteljskim poslom prodaje konjaka, no uskoro se uključio u rad organizacija za suradnju između savezničkih snaga tijekom Prvog svjetskog rata. Zatim je imenovan zamjenikom glavnog tajnika Lige naroda, a potom je započeo karijeru u međunarodnom bankarstvu. Godine 1940., kad je novi rat već bio u tijeku, Monnet je predložio stvaranje Francusko-britanske unije koja bi u potpunosti spojila dvije zemlje da zajedničkim naporima poraze naciste. Premda se taj projekt nije ostvario, Monnet se nastavio boriti za demokraciju kao voditelj Plana pobjede u Washingtonu.
Nakon 1945. postao je nadležan za Opće povjerenstvo za plan modernizacije i opremanja Francuske, smatrajući i dalje da su prosperitet i sigurnost zemlje ostvarivi samo uz gospodarsku suradnju europskih država. Dok se hladni rat ubrzano širio, Monnet je znao da je postizanje autentične solidarnosti među europskim partnerima jedini način da se osigura stvaranje funkcionalne Europe kroz duboku integraciju u ključnim sektorima. Tako su se postavili temelji „Monnetove metode”: približavanje jedni drugima korak po korak i prenošenje suvereniteta na nadnacionalna tijela. Ta metoda iziskivala je uporno uvjeravanje, jedinstvo u ostvarivanju zajedničkih interesa i razvijen smisao za organizaciju.
Monnet je 1950. predložio Robertu Schumanu, francuskom ministru vanjskih poslova, da se industrija ugljena i čelika zapadnoeuropskih zemalja stavi pod zajedničko upravljanje i da se uspostavi Visoko tijelo koje će izravno i neovisno upravljati tim strateški važnim sektorima. Djelujući za dobrobit sviju, Visoko tijelo je djelotvorno suzbijalo nacionalne interese. Zahvaljujući zajedničkom upravljanju ugljenom i čelikom, novi rat između Francuske i Njemačke bio je nezamisliv i materijalno nemoguć, čime se izbjeglo i ponavljanje užasa kojima je Europa donedavno bila izložena. Taj san postao je stvarnost osnivanjem Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ) 1951. godine: za Monneta bio je to prvi korak ka „Sjedinjenim Europskim Državama”.
Kao prvi predsjednik Visokog tijela EZUČ-a u Luksemburgu, Jean Monnet je duboko vjerovao u Europsku zajednicu za obranu, nadajući se da će se u sklopu nje oformiti europska vojska unutar novog političkog okvira. Međutim, nakon što se projekt nije ostvario zbog straha Francuske da će izgubiti nacionalni suverenitet, dao je ostavku i 1955. osnovao Akcijski odbor Sjedinjenih Europskih Država kako bi nastavio raditi na tom cilju. Okupivši političke i sindikalne čelnike, odbor je više od 20 godina kao lobistička skupina promicao konkretna postignuća za ujedinjenu Europu. Monnet je potaknuo osnivanje Europske zajednice za atomsku energiju (EZAE) i zagovarao je pristupanje Ujedinjene Kraljevine Europskoj zajednici i stvaranje zajedničke europske valute. Godine 1974. podržao je osnivanje Europskog vijeća šefova država ili vlada koje je okupilo europske vođe za dobrobit svih europskih građana. Preminuo je 1979., nekoliko mjeseci prije prvih europskih izbora za koje se zalagao.
