Isticanje glasova građana: 80-e godine prošlog stoljeća

Europske zajednice nastavile su se razvijati 80-ih godina prošlog stoljeća pridruživanjem nekoliko zemalja, pokretanjem jedinstvenog tržišta i vanjskom politikom obojanom hladnim ratom. Koja su pitanja zaokupljala europske glasače?

1984.: osnaživanje europskih građana snažnijim Parlamentom

Te 1984. na izbore su izašli građani deset država članica, uključujući Grčku, koja se pridružila Europskim zajednicama 1981.

Glasovi građana EU-a sad su utjecali i na financije Zajednice: ovlasti Europskog parlamenta proširene su na proračun Zajednice.

U iščekivanju izbora zastupnici su izradili nacrt ustava, koji je promicao aktivist za federalizaciju Altiero Spinelli, kako bi reformirali institucije Europskih zajednica i približili ih građanima. Iako države članice nisu podržale tu inicijativu, ona pokazuje da je Parlament uložio znatne napore kako bi Europske zajednice bile demokratskije.

1989.: izlazak na Sredozemlje

Nove države članice Španjolska i Portugal 1989. prvi put sudjeluju na europskim izborima.

Proširenje na južnu Europu dovelo je do povećanih regionalnih razlika između država članica Europskih zajednica. Da bi se to riješilo, uvedena je istinska kohezijska politika. U politiku Europskih zajednica ugrađeni su strukturni fondovi namijenjeni najsiromašnijim regijama, strateško usmjeravanje ulaganja i višegodišnji programi. 

Europska zajednica se sve češće susreće s velikim okolišnim katastrofama poput one u Černobilu, zabrinjavajućim razinama onečišćenja zraka i vode te rupom u ozonskom omotaču. Javnost je sve svjesnija opasnosti koje prijete okolišu pa se ističe potreba za europskom politikom zaštite okoliša. To se iščitava i iz rastuće popularnosti zelenih stranaka diljem Europe.

Unatoč svim tim izazovima, europska integracija je jačala. Donesen je Jedinstveni europski akt (1986.) kojim je stvoreno jedinstveno tržište, uklanjaju se trgovinske prepreke unutar Zajednice, a standardi se usklađuju. Parlament je dobio stvarno pravo glasa o zakonodavstvu kroz postupke poznate kao suradnja i pristanak, a vodi se demokratskim glasom građana.

Pokrenut je program Erasmus, koji je do 2022. pružio 13 milijuna sudionika prilike za akademsko obrazovanje i profesionalno usavršavanje. 

Europski parlament je 1988. utemeljio Nagradu Saharov za slobodu mišljenja. Parlament, posvećen zaštiti demokracije i slobode izražavanja, tom nagradom odaje priznanje pojedincima, skupinama i organizacijama za njihov izniman doprinos ljudskim pravima. Prvo izdanje Nagrade dodijeljeno je 1988. Nelsonu Mandeli i (postumno) Anatoliju Marčenku.